Suočavanje s koronavirusom
Zarazna epidemija koja se javila u Hrvatskoj i na globalnoj razini, utječe na misli, osjećaje i ponašanja mnogih ljudi. S obzirom da je koronavirus još uvijek nedovoljno istražen, upravo je ta novost i nepoznanica nešto što kod ljudi uzrokuje neizvjesnost pa i strah. Dok je većina ljudi na početku epidemije svakodnevno višekratno pratila izvještavanja medija o tome koliki je broj novozaraženih pacijenata, sada je situacija ipak malo blaža. No, s obzirom na neizvjesnost vezanu za trajanje i intenzitet rasprostranjenosti koronavirusa, u ovom tekstu bit će pruženi neki konkretni savjeti o tome kako se nositi s epidemijom i novonastalom situacijom.
Neke od stresnih reakcija koje je zarazna epidemija izazvala kod nas ili naših bližnjih su:
- nesanica
- pojačana uznemirenost
- ponašanja koja su zdravstveno rizična (povećana uporaba alkohola, duhana ili drugih sredstava ovisnosti)
- veća neravnoteža između privatnog i poslovnog života
- psihosomatski simptomi (npr. opći bolovi, nedostatak energije, tjelesna nelagoda)
- pretjerana upotreba medicinskih sredstava za zaštitu
No, važno je naglasiti da je osjećaj straha zapravo normalna reakcija na opasnu situaciju. Evolucijski gledano, kada naš mozak procijeni da smo u opasnoj situaciji, aktivira mehanizam koji se naziva „bori se ili bježi“ koji aktivira naš autonomni živčani sustav kako bi se tijelo pripremilo na borbu ili bijeg (npr. ubrzan rad srca, ubrzano disanje, pojačano znojenje, napeti mišići i sl.). Na taj način nam strah zapravo pomaže u preživljavanju (primjerice, brži bijeg iz kuće u situaciji potresa).
No, problem se može javiti kad je strah pretjeran i veći više nego što je potrebno u određenoj situaciji te ga tada zovemo panika. Za razliku od straha koji nam je od pomoći, panika nam odmaže i dovodi nas do neadekvatnih ponašanja.
No, suprotno panici, problematično ponašanje je i negiranje straha te umanjivanje opasnosti. Oni mogu dovesti do smanjenja opreza i odgovornog ponašanja što je posebice opasno u ovoj situaciji. U nastavku će biti navedeni neki savjeti kako spriječiti paniku.
Savjeti za suočavanje s koronavirusom:
·
„Dozirajte“ informacije o koronavirusu. Bitno je biti informiran, ali i izabrati samo neke pouzdanije izvore informacija te ograničiti količinu i vrijeme izloženosti informacijama o koronavirusu. Dovoljno je pogledati vijesti dva puta dnevno kako one ne bi postale okidač stresa.
·
Bitno je organizirati rutine. Možete napraviti plan aktivnosti za dan i raspored kada ih obavljati. Dugotrajniji ostanak kod kuće, osim negativnih emocija uslijed neizvjesnosti, donio je i priliku za razne aktivnosti. To može biti kuhanje, vježbanje, održavanje kontakata preko interneta, akcije čišćenja i slično.
·
Važno je ostati u kontaktu s prijateljima i članovima obitelji. Tijekom izolacije u tome nam je uvelike pomogla tehnologija. Iako ona ne može zamijeniti fizičku prisutnost druge osobe, omogućuje nam da kroz razgovore i poruke budemo jedni drugima podrška i ostvarimo osjećaje povezanosti.
·
„Puna kuća“. Kod obitelji s više članova, važno je imati dogovor oko obavljanja dnevnih aktivnosti. Također, bitno je odvojiti vrijeme za aktivnosti koje će članovi obitelji provesti zajedno, kao i za one koje će obavljati samostalno čineći ono što vole.
·
Fizička aktivnost je važna ne samo za zdravlje, već i jer njen nedostatak može dovesti do frustracije i dosade. Stoga je bitno provoditi tjelovježbu u bilo kakvom obliku, makar to bilo hodanje po stepenicama ili čišćenje kuće. Boravak u prirodi, na zraku i suncu, može pozitivno djelovati ne samo na vaše zdravlje, već i na pozitivno raspoloženje.
·
Važno je slušati preporuke i savjete stručnjaka. Iako mnogi naši prijatelji i poznanici imaju svoja viđenja nastale situacije, ipak neka od tih mišljenja nisu utemeljena na činjenicama. Pokazalo se da će se ljudi prije usmjeriti na prijeteće i negativne informacije (primjerice, broj zaraženih i broj umrlih) nego na pozitivne (npr. broj ozdravljenih). Razlog je što na taj način naš mozak koristi „mentalne prečice“ (koje su na nesvjesnoj razini), a koje nam omogućuju da se brzo donese odluka o čemu trebamo brinuti.
·
Ponuditi pomoć drugima, poglavito starijim osobama koje su posebice ugrožene. Osim što možemo pomoći drugima, na taj način pomažemo i svom mentalnom zdravlju. Naime, pomaganjem drugima se i sami dobro osjećamo te nas to može osnažiti u teškim situacijama.
·
Ova situacija mogla je posebice biti teška osobama s traumatskim iskustvima jer ih je mogla podsjećati na ratno doba. Ukoliko vas obuzmu sjećanja i imate osjećaj gušenja, probajte se vratiti u sadašnji trenutak, u ovdje i sada. Osjetite mirise oko vas, ljude, tko što priča, koju odjeću imate na sebi i kakav vam osjećaj pruža, kakav je vani vjetar i slično. Na taj način se podsjećate da se ovdje i sada, a ne u prošlosti.
·
Razgovor s djecom, bilo vlastitom ili unucima, također je nužan. Iako bismo možda djecu željeli zaštiti od informacija o koronavirusu, promjene koje su se dogodile i u njihovim životima (neodlazak u vrtić ili školu), kao i promjene koje vide u svijetu odraslih, i njima su novost i nepoznanica. Stoga im je potrebno reći istinu na način koji će biti njima razumljiv i prikladan za njihovu dob. Kada im je objašnjeno zašto je nešto potrebno činiti, tada će i oni na lakši način prihvatiti potrebne promjene (npr. češće pranje ruku).
·
Efikasnije komunikacija. Kada provodimo mnogo vremena sa svojim ukućanima, nije rijetka ni pojava sukoba. Njih može spriječiti uspješna komunikacija koju možemo i uvježbati. Tako je bitno izbjeći kritiziranje osobe, već je potrebno kritizirati njeno ponašanje. Primjerice, ako nekom kažemo da je lijen/a, povrijedit ćemo tu osobu, a teško da će on/a to promijeniti. Treba izbjegavati i obrambeni stav (primjerice: „Da si ti nešto napravio/la, onda bih i ja“), cinizam i prijezir jer ih druga osoba može shvatiti kao nedostatak poštovanja i izazvati ljutnju.
·
Vrlo je poželjno koristiti humor. Korištenje humora može nam pomoći kako bismo se suočili sa stresom te nas štiti od zabrinutosti i pesimizma. Pokazalo se da su osobe koje ga koriste kao strategiju nošenja sa stresom manje tjeskobne i zadovoljnije. Stoga se takva pozitivnija stanja mogu prenijeti i na članove obitelji te prijatelje.
·
Pokušajte biti optimistični. Pokazalo se da optimizam pozitivno djeluje na mentalno i fizičko zdravlje te je povezan s manjom depresivnosti te boljim imunološkim sustavom. Jedan od načina za povećanje optimizma bila bi zamisliti najbolju buduću veriju sebe. Tako se, primjerice, osobama da uputa da sebe zamisle u budućnosti nakon što se sve dogodilo najbolje što je moglo te su uspjeli postići svoje ciljeve. Pri suočavanju s koronavirusom i izolacijom to se može primijeniti na način da osoba zapiše sve što će raditi kada prođe epidemija.
Iako su mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite ublažene, neki od ovih savjeta mogu nam dobro doći i u nekim drugim životnim razdobljima u kojima duže vrijeme provodimo u svojim kućama (kao što je primjerice dugotrajnija nezaposlenost).
Također, negativan utjecaj epidemije na mentalno zdravlje pojavit će se i nakon završetka epidemije te se očekuje porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja. No, iz ove krize možemo puno naučiti i profitirati. Svjedoci smo brzog organiziranja pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Stoga se može očekivati i porast solidarnosti te međusobnog povezivanja kao i manje pridavanje važnosti materijalnim vrijednostima. Zajednica se ujedinjuje u borbi protiv „nevidljivog neprijatelja“, dok je boravak u kući dao ljudima priliku za usporavanjem brzog načina života te mogućnost da preispitaju i promijene hijerarhiju svojih životnih vrijednosti. Na taj način vidimo da je svaka kriza i prilika! Obično su životne krize razdoblja u kojima se preispitujemo i koja nas najdublje mijenjaju. Kao što je rekao Viktor Frankl: „Iz ruševina se najbolje vide zvijezde.“
Za one koji žele više pročitati o povezanosti mentalnog zdravlja i koronavirusa, preporučam publikaciju Hrvatske psihološke komore pod nazivom „Koronavirus i mentalno zdravlje. Psihološki aspekti, savjeti i preporuke“ koju možete pronaći u pdf verziji na sljedećoj poveznici http://psiholoska-komora.hr/static/documents/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf
Navedena publikacija sadrži više različitih tekstova različitih autora psihologa te su neki od njih bazirani na savjete vezane za određene skupine ljudi kao što su stariji ili djeca.
Ana Lucić, mag. psych.
Literatura:
·
Brlas, S. (2020). Psihološka samopomoć u samoizolaciji ili karanteni – preporuke i savjeti za očuvanje mentalnog zdravlja, preuzeto 15.05.2020. s http://www.zzjzvpz.hr/index.php?sadrzaj=novosti&novtxt=517
·
Čerenšek, A. i Čerenšek, I. (2020). Savjeti za izolaciju, preuzeto 15.05.2020. s http://psiholoska-komora.hr/static/documents/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf
·
Kostelić-Martić, A. (2020). Strah i anksioznost kod pandemije od korona virusa i potresa. Kako si možemo pomoći? preuzeto 15.05.2020. s https://jolie.hr/zdravlje/strah-i-anksioznost-kod-pandemije-od-korona-virusa-i-potresa-kako-si-mozemo-pomoci/
·
Kuterovac Jagodić, G. i Jokić-Begić, N. (2020). Kako izdržati u kući i ne izludjeti, preuzeto 15.05.2020. s https://www.telegram.hr/zivot/sada-je-najvaznije-da-svi-skupa-ne-izludimo-psihologinje-s-filozofskog-dale-su-nam-6-savjeta-kako-izdrzati-u-kuci/
·
Muslić, Lj. (2020). Koronavirus kao prijetnja mentalnom zdravlju, preuzeto 15.05.2020. s http://www.psiholoska-komora.hr/1235
·
Mužinić Sabol, J. (2020). Kako sačuvati “zdravu glavu” (i srce) za vrijeme izolacije i karantene?, preuzeto 15.05.2020. s https://zgpd.hr/2020/03/19/kako-sacuvati-zdravu-glavu-i-srce-za-vrijeme-izolacije-karantene/
·
Pavlin-Bernardić, N. (2020). Humor nam pomaže da se nosimo sa stresom - evo par smjernica koje vam mogu pomoći, preuzeto 15.05.2020. s https://www.koronavirus.hr/kako-koristiti-humor-u-suocavanju-sa-stresom/371
·
Subotić, Z. (2020.) Upravo učimo veliku, možda najveću, lekciju za opstanak, preuzeto 15.05.2020. s https://www.glas-slavonije.hr/427076/11/Upravo-ucimo-veliku-mozda-najvecu-lekciju-za-opstanak
·
Vranić, A. (2020). Stres, bolest, optimizam: što možemo (probati) učiniti sami?, preuzeto 15.05.2020. s https://zgpd.hr/2020/03/16/stres-bolest-optimizam-sto-mozemo-probati-uciniti-sami/
